Kome je do morala u politici, neka ide u NSPM

Treba braniti demokratiju

Komentari (10) COMMENTS_ARE_CLOSED
1 petak, 04 decembar 2009 14:01
thinking maize
Umesto ličnog komentara, ukazujem samo na članak u NSPM o "liku i delu" Hermana van Rompaja novog
"predsednika EU". Razlika između njega (ili sličnih
u EU) i "naših" "evroentuzijasta" samo je u "stilu"
ne u suštini, koja je NEDEMOKRATSKA! TAČKA, KRAJ!
Preporuke:
0
0
2 petak, 04 decembar 2009 15:43
The Tao of Groove
Jedina Skupstina u Srbiji danas je Ulica. Ako hocete da se cuje vas glas idite na Ulicu! Price nista ne pomazu jer je u pitanju totalitarni marionetski rezim koji se ne menja izborima.
Preporuke:
0
0
3 petak, 04 decembar 2009 17:13
brm
odličan tekst
Titoisti su nas vešto naučili da je demokratija kao neka ideologija ili neostvarljivi ideal kome treba težiti..
demokratija je običan jasan i konkretan državni sistem - i konkretno ponašanje svakog građanina - o kome treba deca u školama da uče...
ideološki problem je što istorija ne poznaje drugi okvir za razvoj demokratskog poretka od nacionalne države...e toga kod nas nema
Preporuke:
0
0
4 petak, 04 decembar 2009 17:58
Nebojša Malić
S dužnim poštovanjem ukazujem na razliku između demokratije i slobode. To nije isto. ne samo da je sloboda princip a demokratija metoda, već su često suprotstavljene jedna drugoj. Ja bih pre branio slobodu, nego demokratiju.

Što se EU tiče, u njoj jedva da ima i "s" od slobode, ili "d" od demokratije. To objašnjava kako je naše društvo, u kojem su i sloboda i demokratija floskule, postalo toliko "EUropsko".
Preporuke:
0
0
5 petak, 04 decembar 2009 18:05
Drug Stefan
Jako dobar presek trenutnog stanja u ovim našim kvazipolitičkim vodama...
Preporuke:
0
0
6 petak, 04 decembar 2009 19:04
evrorealan
Dobar tekst, Filipe, posebno ukazivanje na nedemokraticnost briselske birokratije. Nazalost, nasa elita stalno ponavlja recenice koje im servira bas ta briselska administracija, umesto da svojom glavom razmisli o srpskim interesima u EU, na isti nacin kako to rade druge evropske drzave. Inace, EU administraciju vec par godina unazad optuzuju za nedostatak demokraticnosti i trasparentnosti (da, bas ta dva termina). Jedini koji se u EU biraju neporedno su poslanici Evropskog parlamenta, ali na proslim izborima izlaznost je bila prosecno 43%, tako da se otvorila tema legitimiteta izabranih poslanika. Savet EU cine ministri clanica, dakle niko ih direktno ne bira za ovu funkciju, a komesari Komisije, koja ima 33.000 zaposlenih, se isto biraju dogovorom drzava, ne izborima. Videli smo kako su izabrani predsednik i "ministarka spoljnih poslova" - za vecerom. Zakljucak je da o demokratiji EU ne moze biti govora. Demokratija postoji samo na nivou drzava, ne nadnacionalnih tvorevina poput EU. Zato cuvajmo demokratiju u nasoj Srbiji.
Preporuke:
0
0
7 petak, 04 decembar 2009 21:04
Nebicanin
Pravo osvezenje medju tekstovima i analizama. Izvanredno! Novo-nastala politicka krilatica "Evropske vrednosti" i demaskiranje drugih mutnih pojmova koje ste izveli u tekstu je jasno i britko. U velikom mraku zivi sadasnji politicki pojedinac.

Ostavljate mi nadu da pod stare nade uvidim da postoji dovoljno razborita mladost koja ce nadam se imati svoju rec u istoriji. Svako dobro!
Preporuke:
0
0
8 subota, 05 decembar 2009 04:00
Marija Milutinovic
Preeediiivno! Uistinu, ovo je jedan od boljih tekstova koje sam procitala u zadnje vreme, jedino vam bih skrenula paznju, da u prilog argumentacije o nedemokraticnim potezima nase demokratske vlasti ima jos srecnijih primera od navedene trgovine mandatima i uvodjenja vanrednog stanja....
Preporuke:
0
0
9 nedelja, 06 decembar 2009 14:31
Aleksandar Stojanović
Čini mi se da ovaj tekst, između ostalih vrednosti, ima jednu neuobičajenu. On isprva uočava tvrde, striktne i isključive distinkcije koje se upotrebljavaju na našoj političkoj sceni. Ali potom, on ne bira uobičajen put koji se sastoji od toga da na osnovu sumnje da postoje istinske razlike u ponašanju političkih aktera kod nas (ili čak na zapadu uopšte) dolazi do zaključka da, u politici uopšte, razlike ne mogu postojati, da su terminološke distinkcije samo retoričke figure, i da je govor o društvu u celini nemoćan pred neumitnim delovanjem nekih spoljnih ili čak nepojmljivih sila. On bira put koji podrazumeva da se termini mogu odnostiti na neke striktne koncepte i da se oni koji ih koriste mogu i moraju pozvati da polože račun o upotrebi tih termina. To bi, čini mi se, bio put ka utemeljivanju političkog uopšte. I ne smemo smetnuti sa uma da kada se kaže da se u demokratskoj ’’skupštini artikuliše nešto poput smisla zajedničkog života građana’’ – radi se o stvranju jedne institucije sukoba i opasnosti, ali koja je svesna tih svojih odlika. I u kojoj se na osnovu te svesti od političkih protivnika traži dostojanstvena borba – ona koja se vodi bez apsolutne samouverenosti u sopstveni politički program, sa kritičnošću i samokritičnošću u kojoj se tuđa, isto koliko i sopstvena, pozicija menja, ojačava i produbljuje i sa razumevanjem za tuđa shvatanja (koje je više od puke tolerancije).
Preporuke:
0
0
10 ponedeljak, 07 decembar 2009 17:00
Jovan G
Samo da se pridružim pohvalama teksta.

Inače, ono ruglo na Dedinju još uvek stoji.
Preporuke:
0
0

Anketa

Da li će, po vašem mišljenju, „Zajednica srpskih opština“ na KiM biti formirana do kraja 2023. godine?
 

Republika Srpska: Stanje i perspektive

Baner
Baner
Baner
Baner
Baner
Baner